miijo men - Pulaar e Pulareeje

Breaking

Pulaagu

Pulaagu
Fulfulde

samedi 22 septembre 2018

miijo men

Addu heen miijo maa

Ko goonga neɗɗo ena yiɗa mo yiyaani, ena yiya mo yiɗaani. Kono miin gila njiimaami njiiɗaami ko ndeen njɗmaami, ɗoon e ɗoon e ɓerndam naannu-maami haa jooni a yaltaani, balɗe, jonte, lebbi, e duuɓi ena ɓeeydoo, yiɗde am e maa ena ɓeeydo mawnude e am.

Cehilaagal gooto e goonga gasaani haa jooni ena woodi, haa jooni ena heɗdii majjaani maayaani. Hay so tawii ko goonga nih yiyde ɗum jooni weeɓaani no feewi.. 

komi anndaa fof kam, Hannde ngon ɗen koy aduna muusɗo, ngurɗen koy aduna mettuɗo, kawruɗen koy jamaanu kaamniiɗo, kawruɗen koy jamaanu kaawniiɗo, aduna mo nganndu ɗaa, so tawii neɗɗo hono maa, jigdiima e maa caɗeele maa haalan ɗum yimɓe ɓee, fof haa heɗdoo aan gooto. 

 Aduna hannde oo, Kala ɓurɗo waawde fennde ko oon ɓuri heewde heɗatooɓe, ko oon ɓurɗen waawde heɗaade e hettaade ko caggal mun kadi ɓurɗen  heewde rewde. ñannde fof ena haala ko waawaa ñannde fof ena haala ko waɗataa, ñannde fof ena haala ko wonataa.

no waawi waade fof tan Hoolo hoore maa tan teddinaa ko mbataa ko ngittanaa ɗum geɗal mun haa timma leeli yaawi wotɓe ɓee kañum en e koye mun njongotaako feere wonnde so wonaa hoolaadema.


Ena woodi geɗe keewɗe e aduna hee, ɓurɗe kaalis welde, ɓurɗe kadi kaalis heewde nafoore, kono so wonaa keɓɗaa kaalis haa heewi a heɓataaɗe. E MIIJO MON KO HOL ƊEEN. on njaaraama e njaabowol. 

Jonaaɗo alaa so wonaa jondiniiɗo.
 
Laamɗo alaa so wonaa Alla gooto. 

Yimbe bee fof ne jogii cadeele kono wonaa yimbe bee fof njogii Alla e berde mumen. 


Lootoowo maayɓe, ina yoɓee halfintaake ñawɗo. 

Lekki fof ina foti yawaade jambere ko wonaa ndogaaki ina wilti.

So Alla jolaama feewnude huunde hayso  yimɓe aduna oo fof njiɗii ɗuum bona
 Feewat tan.

2 commentaires:

  1. konni weli regiimah alla
    wonni belti noowo yo weluya
    alla won e men giɗo 🙏🙏

    RépondreSupprimer
  2. renndo men renndi daaɓe ngurdam hannde
    pulaar wi. kalla kaɗɗa waɗɗa

    wotto yejit hen njango jennguɗo e. baaja

    tooɗe. renndo gonnaaɗo. e. on renndo

    garoowo sabu renndo fof inna fotti

    Anndude hakke Aade ɗum ko fodde gooto

    kalla e. men ɗum mah hisnu.
    en. e. rafi faamo diirde nofeewi e. nder

    renndo men tugnoɗen e. golal e. wallo ndirde

    nguren e. wellitaare.

    sabu ballo diral ko huunde ɓurnde Ƴoccude e.

    hakkunde wurnduɓe walla nih mbiyen

    hakkunde golidiiɓe ngannde
    ko alla waɗɗi men wurdiiɓe wonna enen cuɓu

    ko geno fecciri non gooto e. men fof inna
    hajje goɗo o. ɗum non mbiyammi ko A.
    yiɗɗa waɗɗeede wooto waɗɗum

    bannde. ko jiɗɗa waaɗaneede ko waɗɗan

    ɗum bannde. no a yiɗɗa naŋgireede wotto.

    naŋgir non bannde kaɓɓon taw ko Aan tooňi.

    salo. haɓɓeede.
    salaade. hare.
    firtaanih aɗɗa. hulireedu. sabu neɗɗo. so.
    an ndunnon ...... e. hoore mum ..ko neɗɗo
    tan.. ala ko fiitotto ..... becce. sabu

    cikkuɗo. ..... e. men .. inna ɓuri. yimɓe ɓe fof
    o juumih kaddi cikkuɗo. e. men ɓuretaake e.
    yimɓe ɓe fof kaddi o juumih ..

    neɗɗo. ɗo. wonni fof .. ko hakkunde. yimɓe o
    wonni sotawwi. ka daňƳo Aɓuurtaani sotawwi.
    ka basɗo .. wommbo cammorɗa. pulaar wi.
    basal jawdi bonnani .. bonni. ko wasde yimɓe
    neɗɗo yo won nano ndiiraaɗo paamo ndiiraaɗo mbassa. wonde lunndiiɗo kuttaaɗo
    jikku bonɗo inna .. huɓɓinna ɓerɗe
    wondiiɓe.
    wotto huɓɓin ɓerɗe. yimɓe rento konnguɗɗi.
    bonɗi. pulaar wi. konngol ..

    bonngol soruffi ɓoftotaako .. sukkawiye

    mawnidda hen

    mawɗo wiyye.
    mayda hen. ko giɗo mon alkasum Abou sirayel soh gaawinane. yo jam duumo e kalla
    ɓi pullo to wonni fof
    ......Le/8/04/21/ korka jaɓɓaaɗo Aamiin yaarabbi����

    RépondreSupprimer