ƁAMTAARE KO GOLLE ƁURI HAALA. - Pulaar e Pulareeje

Breaking

Pulaagu

Pulaagu
Fulfulde

mardi 2 avril 2019

ƁAMTAARE KO GOLLE ƁURI HAALA.

ƁAMTAARE MEN KO GOLLE ƁURI HAALA ƁOLA HEEWKA

  • Pulaagu
  • Woŋko nganndumi, woŋko nganndu ɗaa, woŋko nganndu ɗen,  woŋko haawaani hay gooto e men,  ɗuum kam humpaani hay gooto e men. 
Enen fof njiɗɗen tan ko ɓamtaare njiɗ-ɗen kadi ko ɓamtaade ko ɗuum njiɗan ɗen leñol men, leydi men, diiwaan men Ekn..

jamma e ñalawma  ko haala mun  kaala ten no Waalduɓe (waaldirɓe)  dawde teenol, Kono Haajooni eɗen ɓafa tan to gootel,  no rennduɓe gooleyel gootel, e nder laɗde hulɓe teelde to gootel, ellee Teelɓe e gurel gootel, Yardooɓe e loongel gootol, ñaamooɓe, e lehel gootol, jolduɓe e laanayel gootel. 

Kono so wiyaama so wontii ngaree ndenndinen doole men enen fof tan ngonen heen haɓɓere wootere, nde wonaa waare huɗo saha ne huɓɓee Haɓɓee e kala sahaa, kaɓono ɗen pooɗono ɗen ko ina nafa en ɓamta en nawa en yeeso enen fof tawa ɓeya njahaani ɓeya keɗdii ɓeya keɓaani puunti ɓeya too njooli hakkeeji mumʼen. 
Sibu hannde Kala tan to mbaawɗaa yaade e aduna hee, kam konngol ko gootol, wonaa ɗiɗi wonaa tati. Kala kam ɓe nanɗaa ina kaala haala afrik… walla ina njeewta ko faati e mun so ɓaleeɓe woɗeeɓe raneeɓe, ko ina wona heen fof kam jaraani laamndaade, e naamndaade, so tawii aɗa yiɗi humpitaade ɗum durnu miijo maa seeɗa tan, maa anndu so tawii kaa jejjitɗo maa siftor ko yaawi leelaani.

Sibu Afrik kam ina jogii ñawu mo nganndu ɗaa meeɗaani safreede meeɗaani safraade heen saha nih ne meeɗa Heen sellude. 

NGANNDIRA ƊEN MAANTIRA ƊEN.

Ko haala ɓola tan gooto fof ne wiwa ko kañum ɓuri goɗɗo oo, ganndal hay so ɓuraani ɗum jawdi, kadi ko kañum ɓuri ɗum ƴojje ɓuri ɗum Hakkile, ɓuri ɗum pinal hay so tawii daɗaani ɗum e jaŋnde, kañum kam Ellee ina jibidinaa e won e gannde..

Kono ɗuum foof e waade noon enen Afriknaaɓe kam hay nokku en njahaani haydara en keɓaani hay so tawii won sikkooɓe haydra enen en mbaasaani ɗuum ko juumre tan, kono enen wonaa yeeso wonaa hay caggal, hakkunde  ken lommbiiɓe, looɓe e fannuuji keewɗi ken looɓɓe, tooɓɓe, no toɓɓe, nih tuubakooɓe kam enen nganndiraa kadi eɗen maatiraa wonde ken tuubanooɓe ɗumʼen, e Ñembunde ɗumʼen ken ñeemiti-nooɓe ɗumʼen e huunde fof e koɓe kaali fof njaɓen koɓe njamiri fof mbaɗen. 

Sinno haala ɓola woŋko aynan-noo walla woŋko gaynan-noo hannde tawatno enen fof men gasii fof men feewii feeñii laaɓii laaɓtii. 

Sibu enen Afriknaaɓe ken Foorɓe e haala, fooɗo-ndirooɓe e konngol no feewi kono kam ko maa juuɗe ɗiɗi cooɗo-ndira nde laaɓa ɗuum  ken humpaaɓe, humaaɓe ellee tan nih huɗaaɓe, tee laana ngoota kam en majjaani en maayaani ken tampuɓe kono ken njolduɓe. 

Haɓaade tampere riiwde baasal e caɗeele, ko ngonngol ɓurngol waawde nanaade e taweede e afrik Kono tampere men wonaa teppere men, wonaa Ɗemgal men, wonaa mbaadiiji men, sibu en ngonaa mbaaddiiji. 

Ñawu men fof tan ko majjere men, e Ɓerɗe men, sibu nokkuɗo fof hay so tawii ko ko renndaa faaari koy hunuko mun tan kañum gooto won-ndaaka goɗɗo woƴaaka woɗɓe, ko hoore mun tan woƴi ɗum ko hoore mum tan wonndaa. 

Aucun commentaire:

Enregistrer un commentaire